понедељак, 05. септембар 2016.

Slovenski rodoslovi srednjovjekovnih kraljeva i plemstva


Rodoslovi srednjovjekovnih kraljeva i plemstva se nisu vodili od vladara sa Karpata ili Irana, nego od rimljana! Kraljevi Slavena po dukljanskom ljetopisu su vodili svoje porijeklo od cara Konstantina Velikog, Nemanjići koji su ih zamjenili su vodili svoje porijeklo od cara Licinija i Konstantina Velikog, bribirski Šubići od rimske porodice Sulpicija, te ostali plemići kao Babonići Blagajski su vodili porijeklo od rimskog roda Orsina, Gusići Krbavski od rimskog roda Torkvata Manlija, Frankopani Krčki od rimskog roda Frangepana Anicia...
Kako to da su naši srednjovjekovni kraljevi i plemići vodili svoje porijeklo od rimskih porodica? Pa samo to što oni bili 600-1000god bliži izvoru time pobijaju današnju tezu da su tu neki Slaveni sa Karpata došli, istjerali rimljane i uspostavili vlast nad Ilirijom, kada naša srednjovjekovna vlast inzistira na svojoj autohtonosti i pravu vlasti preko vladajućih rimskih porodica, kako to da se Slavenski vladari smatraju onima protiv kojih su se Slaveni borili te ih istjerali iz Ilirije – Rimljana? kako nam to tvrdi današnja historiografija i onaj kojeg slijepo slijedu već 300god, a koji je posebni izolirani slučaj među starim učenjacima jer jedini promovira doseljenje i neslavenstvo Ilira - Ivan Lučić Trogiranin.
Porijeklo od rimskog cara Konstantina Velikog (kršćanina arijanca) smatralo se da vodu naši gotski kraljevi Slavena po barskom rodoslovu ili ljetopisu pop Dukljanina („Regnum Sclavorum“ ili „Libellus Gothorum regum“) kako ih nazivaju svi naši stari povjesničari od 15.-19.st. te stranci, kao; Papa Grigorije VII Carigradski koji u epistoli Mihailu kaže: „Mihaelu, kralju Slavena, pozdrav i apostolski blagoslov. Dat. u Rimu 1078“; Lupus Protospatharius Barensis (1030-1102) naziva Mihaila „kraljem Slavena, opisujući djela Franaka kada su išli u Svetu zemlju“ ; Raymond D'Aguilers kroničar prvog križarskog rata (1096-1099), opisujući teški put kroz Dalmaciju, koju naziva Sklavonijom, kaže: „Napokon, poslije teških napora i opasnosti, stigli smo do Skadra kod kralja Slavena“ ; Guillermo de Tiro (1130-1185.) , episkop Tira, opisujući put vojvode Tolosana (knj. II; gl. XVII): „Došli smo do mjesta kome je ime Scodra, gdje smo našli kralja Slavena“. To je sasvim logično, gotski kraljevi su bili povezani rodbinski sa rimskim Flavijevcima kao kralj Gota Flavius Teodorik Veliki (454.-526.), koji je prijeklom sa podunavlja, sin gotskog kralja Teodemira, koji su rodbinski povezani sa Flavijevcima i time Konstantinom Velikim, vjerojatno preko kralja kraljeva Gota Flaviusa Hanibalijana sina Flavija Dalmacija polubrata Konstantina Velikog. Da li sada tu postoje neke veze između prvog kralja Ostrivoja (Ostroilo) ili preko žena njegovih nasljednika, poznato je da on sa bratom Totilom dolazi osvojiti Panoniju i Dalmaciju za vrijeme cara Flaviusa Anastazija arijanca i kralja svih Gota Flaviusa Teodorika također kršćanina arijanca koji se tomu nisu protivili (a Goti su također bili arijanci), osim samih dalmatinaca i istrijana koji su se harbro suprostavili Gotima, te su poraženi nakon 8 dana teških bitaka. I kako to da je Ostrivoj sa nekog sjevera odlučio da mu prijestolnica kraljevstva bude na jugu u Skadru u blizini rodnog kraja bizantskog cara Flaviusa Anastasija – Drača, te da je između njih vladao mir sve do cara Justinijana koji je pripadao ortodoksnoj kršćanskoj sljedbi...
Te rodbinske veze između Flavijevaca i Gotoslavenskih kraljeva Ilirije treba još odgonetnuti, kao i one između Nemanjića sa Flavijevcima i Valerijevcima. Možda ti neki rodoslovi nisu istiniti, ali rodoslovlja u to vrijeme nije bilo lako krivotvoriti, a kamoli podvaliti narodu koji je još uvijek tada znao svoje rodoslovlje kao što ga u ruralnim sredinama gdje je iskonska predaja očuvana zna i danas, međutim ono najvažnije , da i ti rodoslovi nisu točni, naši srednjovjekovni vladari se nisu smatrali doseljenicima iz 7.st. kao mi danas, za njih i naše stare povjesničare, kroničare i književnike Iliri i južni slaveni su jedno te isto.





Најлакши начин до зараде на интернету икада:





Нема коментара:

Постави коментар